Službeni podaci Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku navode kako su centri za socijalnu skrb tijekom 2016. zaprimili ukupno 5255 obavijesti policije o intervenciji u obitelji, a u njihovoj evidenciji je ukupno zabilježeno 7852 slučajeva nasilja u obitelji, od čega je prema djeci počinjeno njih 1032, prema djeci i odraslim članovima 2583, a prema odraslim članovima obitelji 4237. Najveći broj počinitelja je muškog spola.

Ravnateljica Caritasa Zagrebačke nadbiskupije Jelena Lončar napomenula je kako je kroz deset godina Caritas Zagrebačke nadbiskupije skrbio za 404 žrtve obiteljskog nasilja. Želja im je, kaže, raditi i na prevenciji nasilja u obitelji kako bi sigurne kuće imale što manje korisnika.

“Nakon što smo se zadnjih nekoliko mjeseci i tjedana naslušali da Crkva podržava nasilje nad ženama, danas svjedočimo da to nije istina. Mi smo ti koji se 365 dana u godini, bez obzira radimo li u crkvenim, gradskim, državnim ili bilo kojim drugim institucijama, bore protiv svakog oblika nasilja, ne podržavamo ni nasilje prema ženama i djeci niti na radnim mjestima. Mi smo ti kojima nisu potrebni ni novi zakoni niti odredbe da bismo se borili protiv nasilja jer to radimo čitav svoj vijek”, kazala je Lončar.

Po podacima MUP-a o zabilježenom stanju, kretanju i obilježjima slučajeva nasilja u obitelji tijekom 2017. zabilježeno je 13.153 prekršaja nasilničkog ponašanja u obitelji.

Voditeljica Odjela za maloljetničku delikvenciju PU zagrebačke Nikolina Grubišić Požar istaknula je da su u 77 posto slučajeva to počinili muškarci – bračni, izvanbračni te bivši partneri.
“Pružanje adekvatne zaštite žrtvama dostiglo je unatrag 15-ak godina zadovoljavajuću razinu, iako nikada nećemo u potpunosti biti zadovoljni. Sama intervencija policije u slučajevima nasilja u obitelji je vrlo stresna za policijske službenike i upravo su takve intervencije jedna od najviših rizičnih situacija jer nikada ne znate što se događa iza zatvorenih vrata”, kazala je Grubišić Požar.

Upozorila je da vrlo često takve intervencije završavaju smrtno i s teškim posljedicama, uglavnom za žrtve, ali i za policijske službenike.

U Kući za žrtve obiteljskog nasilja s korisnicama rade socijalna radnica, psihologinja i obiteljska savjetnica, a osigurava im se cjelovita psihosocijalna pomoć, provode se edukativne i kreativne radionice, radno-okupacijske aktivnosti te aktivnosti sportskog, kulturnog i duhovnog sadržaja, izleti, ljetovanja, zimovanja i mogućnosti dodatnog obrazovanja.

Predstavljajući rad Caritasove kuće, voditeljica Kuće za žrtve obiteljskog nasilja Daniela Petković naglasila je da Kuća u suradnji sa Zagrebačkom županijom provodi projekt “Obrazovanjem do sigurnosti” kroz koji korisnice dodatno obrazuju za zanimanja tražena na tržištu rada – njegovateljice, gerontodomaćice, dadilje, pomoćne kuharice, pomoćne slastičarske, samostalne knjigovotkinje, računalne operaterke te informatičarke. Tim projektom bilo je obuhvaćeno 19 korisnica.