Rodila se na salašu Šara Pustara koji se nalazi kod bačkog gradića Bajmoka, koji se u to vrijeme nalazio u južnoj Ugarskoj, nedaleko od upravne granice sa Hrvatskom, u Austro-Ugarskoj.

Školovala se u Zagrebu, Grazu i Beču, a svoje umjetničko znanje je razvila za školovanja na Akademiji likovnih umjetnosti u Beogradu 1949. godine. Bila je jednom od najvažnijih predstavnica suvremenog kiparstva u Jugoslaviji i pripadala skupini umjetnika koji su od '50-ih postali istaknuti u umjetničkim krugovima po svojoj kiparskoj radoznalosti i pristupu koji je bio izvan strujanja, čime su bili začetnici promjene stila u jugoslavenskom kiparstvu. Ipak, unatoč tome, Ana Bešlić se usmjerila na izradu spomenika. Ostavila je veliki trag u Subotici, obilježivši poslijeratni likovni život tog grad, ali i poslije, posebice na javnim prostorima. Osim Subotice, djela joj se nalaze u Šandoru, Bajmaku, Paliću i Tavankutu. Legat njenih kiparskih djela danas se nalazi u subotičkom Gradskom muzeju. Dio svojih radova je poklonila gradu Subotici (poprsje Blaška Rajića).

U suradnji s Gradskim muzejom danas, na dan rođenja poznate kiparice, priređen je svečani program pod nazivom „Život formi Ane Bešlić", te otvorenje izložbe njezinih radova u subotičkom Gradskom muzeju.

obljetnica ana beslic-2Kraj XIX. i početak XX. stoljeća iznjedrili su velikane koji su nas zadužili postignućima koja su prešla granice ovih krajeva, te se svrstala među svjetska.

Ani Bešlić, Subotica duguje doista mnogo. Njezine skulpture i javni spomenici nalaze se posvuda. Prvo djelo Ane Bešlić nastalo je 1930. godine, od grumena gline koji je dobila od oca, a bio je to upravo njegov portret.

Kao jedna je od najznačajnijih predstavnica suvremenog jugoslavenskog kiparstva, Bešlićeva je pripadala naraštaju kipara koji se od pedesetih godina izdvajaju po pravoj umjetničkoj znatiželji i modernom senzibilitetu, izvan tradicionalnih tokova i traže vlastiti plastični izraz koji obilježava početke stilskog pomicanja u jugoslavenskom kiparstvu druge polovice XX. stoljeća. Otklon od realizma Ana Bešlić pokazuje već krajem studija, rekla je povjesničarka umjetnosti Olga Kovačev Ninkov.

obljetnica ana beslic-3„Ana Bešlić je rekla da je tijekom studija učila zanatstvo, ali joj je umjetnost uzmicala. U bivšoj Jugoslaviji je 1949. godine socrealizam proglašen kao službeni stil i izrečena obveza da se mora stvarati u tom duhu. Međutim, djela poput 'Glave djevojke' ili autoportret, posjeduju mnogo više mekoće i lirskog tona nego što su nalagali principi socijalističkog realizma."

Pedesetih godina Ana Bešlić počine stvarati u asocijativnom stilu, gdje realistični likovi poprimaju apstraktni oblik. Nakon studija, upisala je i poslijediplomski studij i prešla u majstorsku radionicu poznatog kipara Tome Rosandića.

Bešlićeva je prilikom odabira teme stvarala više njezinih varijacija rađenih s više materijala - u bronci, poliesteru i kamenu. Stoga je veoma uzbudljivo promatrati njezine kipove. Najpoznatije njene skulpture su Plamen, Majka i dijete, Talija, Slomljena krila (često fotografirane palićke lokacije), Majka i sin, Podravkin pijetao, Tina Turner, Blaško Rajić, Ivan Parčetić, Matko Vuković i ostale.

Ana Bešlić je tijekom višedesetljetnog rada prošla faze svedene figuracije, periode uopćavanja simboličkog repertoara biomorfne forme, a na kasnim radovima je istraživala nove materijale.

Izvela je veliki broj spomenika i kipova u slobodnom prostoru, a održala je i veliki broj samostalnih izložbi i sudjelovala na najznačajnijim izložbama jugoslavenske umjetnosti u zemlji i inozemstvu. Tijekom trajanja izložbe, koja će biti postavljena do 16. travnja, moći će se pogledati i dokumentarni film Rajka Ljubića, o ovoj subotičkoj kiparici koja je umrla 2008. u Beogradu.