Švedska književnica Selma Ottilia Lovisa Lagerlöf, rodila se u Östra Ämterviku, 20. studenog.  Odrasla je na obiteljskom imanju u švedskoj pokrajini Värmland. Tijekom školovanja za učiteljicu i prvih godina službe došla je u dodir sa socijalističkim idejama, koje su utjecale na njezine liberalne i filantropske težnje.

Jedna je od najizvornijih pripovjedačica u europskoj književnosti s kraja XIX. i početka XX. stoljeća. Stvaralaštvo joj je protkano pučkim pjesmama, legendama, islandskim sagama i usmenim pripovijetkama, obilježeno dualizmom mogućega i nemogućega, stvarnoga i nestvarnoga, ljubavi i smrti, dobra i zla. Zanimala se za vjerska, često i okultna pitanja.

Njezino je životno stajalište pozitivno i romantično, često pretjerano dramatično, a nosi ju vjera u pozitivne snage koje daju smisao životu i u pobjedu dobra nad zlom. Posljednjih godina uključila se u borbu protiv nacizma pomažući židovskim izbjeglicama. 

Središnji motivi i likovi njezinih djela su iz zavičajne Švedske, osobito rodna pokrajina Värmland, a inspirirao ju je i život južne Italije, Palestina, moderni socijalizam, stare sjevernjačke legende. Svijet događaja i likova vrti se oko okosnice ljubav - smrt, zlo - dobro. Nastojala je sjediniti kršćanstvo i socijalizam. Njezin stil je liričan, jednostavan i ispovijedan.

Prvo je djelo Gösta Berling objavila 1891. U njemu, uz obilje fantastičnih elemenata, prikazuje život u pokrajini Värmland u 19. st. Roman Antikristova čuda iz 1897. u kojem pokušava pomiriti kršćanstvo i socijalizam donio joj je konačno priznanje. Slijedi putovanje u Palestinu koje ju inspirira za stvaranje velikog romana Jerusalem, I, II (1901-02). U njemu opisuje vjersku sektu iz švedske pokrajine Dalarna koja putuje u Jeruzalem da bi osnovala naseobinu. Kršćanstvo tematizira i u pričicama za djecu Legende o Kristu. 

U domovini je i danas poznata prvenstveno kao autorica knjige za djecu "Čudesno putovanje Nilsa Holgersona kroz Švedsku". Djelo je napisano po narudžbi s ciljem unapređenja nastave geografije u osnovnoj školi. Generacije Šveđana su stjecala prve spoznaje o svojoj domovini kroz pustolovine dječaka Nilsa koji je proputovao zemlju leteći na guski.

Izvan Švedske je manje poznata njena angažiranost po pitanju ravnopravnosti spolova; osobito se zalagala za pravo glasa žena.

Početkom Drugog svjetskog rata, kada je Sovjetski Savez pretendirao na Finsku koja je historijski bila daleko usmjerenija Švedskoj nego Rusiji, Finskoj je vladi poslala svoju Nobelovu medalju kako bi im financijski pomogla. Dirnuti ovim gestom, članovi Vlade su potreban novac sakupili na drugi način, a medalju su, uz zahvale, vratili njezinoj vlasnici. Umrla je nedugo potom, u ožujku 1940. na svome imanju Mårbacka, u pokrajini Värmland.

Pedesetak godina poslije, 1991. Švedska izdaje novčanicu od 20 kruna s njezinim likom.