1){ echo ''; }else{ $banner_header = Db::query_row('SELECT * FROM banner_gore'); $slika_bg = Db::query_one('SELECT photo_name FROM site_photos WHERE table_name = "banner_gore" AND table_id = '.$banner_header['id'].' ORDER BY orderby ASC LIMIT 1'); $slika_bg = ($slika_bg) ? 'upload_data/site_photos/'.$slika_bg : 'images/content-images/header-banner3.jpg'; $banner_gore_link = (substr($banner_header['link'], 0, 7) != 'http://')? 'http://'.$banner_header['link'] : $banner_header['link']; echo ' '; } ?> */?>
Klimt u Klovićevim dvorima :-)

Na izložbi u Zagrebu će se predstaviti najznačajniji protagonisti bečke secesije, to su uz Gustava Klimta, Koloman Moser, Carl Moll i Josef Hoffmann koji su svojim djelima utjecali na tada mladu generaciju hrvatskih umjetnika i arhitekata. Oni su secesijski stil prenijeli iz njegove središnjice Beča u Zagreb, koji u to vrijeme doživljava svoj veliki kulturni i umjetnički razvoj. Secesijski umjetnički pokret sa svim nedoumicama duha vremena snažno je obilježio hrvatske umjetnike koji su zahvaljujući svojim europskim referencijama bili pokretači novih smjernica u umjetnosti na prijelazu stoljeća.

Djela na izložbi biti će posuđena iz najznačajnijih bečkih muzejsko-galerijskih institucija (Belvedere, MAK, Museum Wien), kao i najznačajnijih zagrebačkih muzeja i zbirki.

 

Izložbom u Zagrebu po prvi će se put zajedno predstaviti i komparativno procijeniti bečki i domaći umjetnici razdoblja moderne obuhvaćeni periodom od posljednjeg desetljeća 19. stoljeća do kraja Prvog svjetskog rata. 

Klimt kao austrijski megabrend

Najveće zanimanje hrvatske publike pobuđuje Gustav Klimt čija je najpoznatija slika "Poljubac" tisućama puta je umnožavana, i to ne samo na reprodukcijama, nego i na šalicama za kavu, kravatama, torbama za kupovinu i brojnim drugim predmetima za svakodnevnu uporabu. Svi obožavaju Gustava Klimta, ljubimca publike. 

Brzi uspon
Klimt je rođen 14. srpnja 1862. u skromnoj obitelji, pa je priliku za studiranje na bečkoj Školi za umjetnost dobio zahvaljujući stipendiji. Zajedno sa svojim bratom Ernstom, koji je pohađao istu školu, te kolegom Francom Matschem marljivo je radio i brzo napredovao. Pored poslova na ukrašavanju stropa i teatara, postao je portretist židovskog visokog građanstva. Nije radio samo na slikama, nego je u suradnji s arhitektima osmišljavao čitave kuće i vile kao totalna umjetnička djela. Godine 1894. dobio je narudžbu za tri monumentalne slike na stropu velike aule bečkog sveučilišta. Alegorična prikaz triju fakulteta - pravnog, filozofskog i medicinskog - izazvao je skandal.

Previše stvarno, previše golo
Klimt je za licemjerni Beč pokazao previše golotinje, misli Weindigger. "Problem je bio što je pokazao Bečanima kako oni sami izgledaju. Nage žene nije više slikao kao boginje, nego kao žene iz susjedstva. Slikao ih je u njihovoj ljepoti, ali i u ružnoći ", kaže ovaj poznavalac Klimta. I sve to na golemim slikama na stropu konzervativnog Sveučilišta. "Bila je to kap koja je prelila čašu. Nije se radilo o smišljenoj provokaciji. Klimt je bio vrlo autentičan. Jednostavno je želio da slika ono što ga je zabavljalo. "Slikar je tom načinu rada ostao vjeran unatoč velikim financijskim gubicima. Radove iz Sveučilišta u Beču kasnije je uz pomoć svojih mecena otkupio. Već tada su koštali čitavo bogatstvo. Današnji ljubitelji umjetnosti mogu ih promatrati samo na reprodukcijama - originali su uništeni u dvorcu Imendorf u donjoj Austriji, kojeg su nacisti zapalili krajem Drugom svjetskog rata.

Kopije klimtovih slika koje simboliziraju medicinski i filozofski fakultet


Umjetnički obrt
Godine 1907. nastalo je jedno od njegovih najpoznatijih djela, portret Adele Bloch-Bauer Prve, kćeri jednog bečkog bankara. Kada je 2006. prodana jednom američkom poduzetniku za 135 milijuna dolara, postala je najskuplja slika na svijetu. Riječ je o portretu s vrlo realističnim licem i bogatim zlatnim dekorativnim elementima. Činjenica da neki uporabu zlata smatraju kičem sigurno nije smetala Klimta. "On nije bio akademski slikar. Nije posjećivao slikarske akademije, nego škole za umjetnost. S klasičnim slikarstvom nije imao ništa. Koristio je veliki broj materijala kojima se bavio još od svog školovanja. To je bio umjetnički obrt ", kaže Weindigger. Upravo te "materijalne slike" čine Klimta tako posebnim - i to na način na koji ga nitko nije slijedio. Dekorativni i "autentični" znak njegovog dijela također je Klimta spriječio da ikada dobije profesuru. "Klimt je bio dekorativni umjetnik", oštro kaže povjesničar umjetnosti Weindigger. Ali način na koji je slikao kod ljudi izaziva pobožnost. "To sam uvijek iznova primjećivao".

Slika koja je koštala 135 milijuna dolara

"Zgodan tip"
Klimtov odnos prema ženama posebno je poglavlje povijesti umjetnosti, i to ne samo zato što je ljepši spol uvijek iznova prikazivao bojama i oblicima. Koliko djece je imao, nitko zapravo ne zna. Doduše, nakon njegove smrti pojavilo se njih 14 koji su u želji da dobiju dio zlatnog kolača podnijeli zahtjev za nasljedstvom. Četvero ih je službeno priznato.
yes
Slikar se nikada nije ženio - volio je svoju strast, bez rezervi. Također, Klimt je bio autentičan bez prenemaganja: "Inače bi bilo nemoguće objasniti da je još 1899, dok je imao aferu sa ženom svog brata Helene Klimt, istovremeno započeo odnos s Almom Mahler-Werfel. Istovremeno su s njim bile trudne Marie Utzitzky i Marie Zimmermermann, a posjećivao je i Emily Flege.

"U takvoj poligamiji nije bilo moguće živjeti bez ljutnje i stresa, što je vidljivo i iz brojnih ljubavnih pisama koja su iza njega ostala. "Jednostavno je bio zgodan tip, što je vidljivo na fotografijama", kaže stručnjak za Klimta.
cool

Slikar je umro 6. veljače 1918. u dobi od 55 godina, od posljedica moždanog udara.
Ginter Birkenstock
Izložbom u Zagrebu po prvi će se put zajedno predstaviti i komparativno procijeniti bečki i domaći umjetnici razdoblja moderne obuhvaćeni periodom od posljednjeg desetljeća 19. stoljeća do kraja Prvog svjetskog rata. Nadamo se, a što je i krajnji cilj izložbenog projekta, da će vrhunski prilozi domaće umjetnosti europskoj likovnoj moderni oko 1900. godine napokon biti međunarodno prepoznati i uvršteni u tijekove i preglede iz kojih su do sad redovito bili nepravedno izostavljeni.

 
Autorice izložbe su dr. sc. Irena Kraševac, Petra Vugrinec, Darija Alujević i dr. sc. Marina Bagarić.
 
 
 
 

Komentari

Ostali članci