1){ echo ''; }else{ $banner_header = Db::query_row('SELECT * FROM banner_gore'); $slika_bg = Db::query_one('SELECT photo_name FROM site_photos WHERE table_name = "banner_gore" AND table_id = '.$banner_header['id'].' ORDER BY orderby ASC LIMIT 1'); $slika_bg = ($slika_bg) ? 'upload_data/site_photos/'.$slika_bg : 'images/content-images/header-banner3.jpg'; $banner_gore_link = (substr($banner_header['link'], 0, 7) != 'http://')? 'http://'.$banner_header['link'] : $banner_header['link']; echo ' '; } ?> */?>
Lavandijere

 

 
 
 

 

 

Siromašnije žene su u gradu zarađivale novac perući rublje damama, a u selu je bilo sramota ako cura ne zna ili neće prati rublje svim ukućanima.

Uz potoke i more se pralo rublje pomoću drvene „pralje“ i „praćaka“. Pralja je bila daska s nogarima na jednom kraju uronjena uvodu, a praćak je ličio na reket za stolni tenis (kvadratičnog oblika, nešto veći i deblji), a njime bi se udaralo po rublju na pralji. Imao sam prigodu kao dijete vidjeti da se praćak na selu često koristio i za udaranje po suhim mahunama graha radi odvajanja zrna, a mogao je isprašiti i tur neposlušnog djeteta. Lanena tkanina podnosila je udaranje praćakom, dok su se druge vrste tkanina uglavnom prale u drvenu koritu.

 

 
 
 

Priješke lavandijere (preške pralje) 
U 19. i početkom 20. stoljeća mnoge su mještanke Preka zarađivale za život svojih obitelji pranjem rublja zadarskoj gospodi. O teškom životu preških pralja svjedoči i tragična smrt 16 lavandijera dana 2. studenog 1891. godine koje su stradale u prevrtanju broda kojim se u Zadar prevozilo čisto rublje spremno za isporuku njihovim vlasnicima.

Lavandijere su po rublje odlazile u ponedjeljak a opranu i izglačanu robu su vlasnicima vraćale u subotom brodovima na jedra ili vesla. Rublje se pralo u posudama (kabao, maštil) uz pomoć pepela i sapuna iz kućne radinosti. Nakon pranja u posudama rublje se nosilo do morske obale na izvor vode gdje se je ispiralo.

2. studenoga 1891. u 7 sati prevrtanjem brodića kojim su lavandijere prenosile rublje u Zadar smrtno je stradalo 16 lavandijera. Nedaleko od otočića Galevca (Školjića), brod se pod udarom orkanskog juga nagnuo te prevrnuo i potonuo na dubinu od tri metra. 

Od 31 putnika, sedam muškaraca i 24 žene (pralje), stradale su one pralje koje su bile u unutrašnjosti broda, zatvorene palubskim poklopcem koji je štitio njih i rublje od nevremena. Najstarija lavandijera imala je 75 godina a najmlađa 14, a među poginulim lavandijerama bile su i dvije trudnice. Poimenice poginule lavandijere su: Matija Babin, Jakova Dorkin, Ivana Dorkin, Luce Dorkin, Tomica Dorkin, Tonina Dorkin, Gašpa Jurin, Bara Jurin, Ivana Lovrić, Šimica Lovrić, Matija Markulin, Matija Martinov, Stoša Mašina, Gašpa Matacin, Tomica Matacin i Kate Mazić.

I Zagreb je imao svoje prelje
Nedjeljom, se moglo vidjeti kako kumice i kumeki nose ili voze u Zagreb čisto rublje. Pojedine žene nosile su rublje u korpama na glavi, vozili su rublje na malim kolicima, ali i na velikim volovskim kolima.

Gotovo svaka kuća u Zagrebu imala je svoju kumu koja joj je svakog ili svakog drugog tjedna donosila oprano i ispeglano rublje, a odnosila prljavo.

Preko tjedna vrijedne žene prale su rublje. Iz svojih su kuća nosile na glavi u korpama na potok, gdje se pere i pračka. Tako su se na vodi sastajale cijele skupine žena i djevojaka po istom poslu. 

Ovo im je potpuno nadomjestilo sijelo , jer su se kod pranja donosile i pretresle sve novosti iz sela i grada. Govorilo se o teškim vremenima, skupoći, pala je pokoja šala da se malo nasmiju i ublaže oni uzdasi koji su se nehotice čuli od napornog rada.

Dok su naši pradjedovi prezirali kupovne „safune“ jer nisu mogli prati snažno kao domaći, žene su – što je prirodno – bile sklonije nježnijim i mirišljivijim sredstvima, pa su „gospocki safuni“ sve više ulazili u upotrebu. Priroda je, davala čistoću našim precima, a mnogo toga je palo u zaborav.

Ono što danas na policama trgovina nude različiti proizvođači, nekada je nudila priroda. I dok je danas ponuda deterdženata za pranje rublja vrlo velika, priroda još uvijek ima samo jedan, ali po zdravlje najmanje štetan proizvod. Prljavo rublje stoljećima se pere na isti način: rublje se najprije namoči, a potom se pere nekada ručno, a danas strojno. Današnji deterdženti za rublje sadrže aktivne tvari ili tenzide, a koji smanjuju površinsku napetost vode te omekšavaju vodu i pomažu u uklanjanju nečistoća s rublja. Isti učinak imaju i saponini, a koji se nalaze u mnogim biljkama.

Saponini su organski spojevi, lako topivi u vodi, u kojoj se mućkanjem jako pjene. Iako se u narodnoj, ali i u službenoj medicini, oduvijek koriste kao lijek, saponini su otrovne biljne tvari. Prevelike količine saponina mogu uzrokovati povraćanje i proljev, te izazvati oštećenje jetra, bubrega, srca, živaca i drugih organa. Kao lijek, saponinske biljke uzimaju se u manjim količinama, a koje ne podražuju i ne oštećuju organe. Osim toga, kako su saponini osjetljivi na visoke temperature, kuhanjem se njihova otrovnost smanjuje. Jednako kao tenzidi u deterdžentima za rublje, tako saponini u biljkama, otopljeni u vodi, omekšavaju vodu i nečistoće, te pomažu u njihovom otklanjanju. Za pranje rublja nekada su se koristile mnoge biljke koje sadrže saponine, ali najčešće divlji kesten, bršljan, kukolj i sapunika.

Sapunika (Saponaria officinalis) je otporna zeljasta trajnica. U tlu ima razgranat debeli korijen, izvana crvenosmeđe, a iznutra žute boje. Iz korijena se razvija više stabljika, visokih od 30-80 cm, a razgranatih u gornjem dijelu. Od lipnja do rujna sapunika cvate jednostrukim blijedoružičastim cvjetovima, slatka mirisa na voće, a koji privlači noćne leptire. Osim toga cijela biljka sadrži saponine, ali najviše ga sadrži korijen.

Zbog velike količine saponina, korijen sapunike se oduvijek, osim kao lijek, koristio i za pranje rublja. U 16. st. čak su i siromašni redovnici prali sapunikom svoje mantije jer nisu imali novaca za sapun niti za plaćanje pranja. Korijenje sapunike iskapali su u jesen, čistili ga, rezali na komadiće te sušili. Osušeno korijenje kuhali su u vodi, a pjenušavu vodu potom koristili za pranje rublja. Na istovjetan način pripremale su vodu za pranje rublja i dvorske pralje, a potom je koristile kao izvrsno sredstvo za pranje vune, svile i drugih osjetljivih tkanina, ali i za omekšavanje rublja.

I.Horvath


Izvor:

Wiki
http://www.034portal.hr

 

Komentari

Ostali članci