11. travnja 1755. godine rođen je britanski kirurg i znanstvenik James Parkinson po kojem se danas zove Parkinsonova bolest. Naime, upravo je on prvi sustavno opisao slučajeve te bolesti u jednom svom djelu iz 1817. godine. On tu bolest nije nazivao svojim imenom, nego ju je zvao na engleskom jeziku Shaking Palsy, što odgovara latinskom paralysis agitans, a na hrvatski bi se otprilike moglo prevesti sa dršćuća paraliza. Zanimljivo je da se Parkinson bavio i politikom. Primjerice, u doba Francuske revolucije podržavao je njene ideje. Imao je i različite druge interese – npr. geologiju i paleontologiju (proučavao je fosilne ostatke izumrlih organizama u pokušaju rekonstrukcije prošlosti svijeta). Tek 60-tak godina nakon Parkinsonovog vremena, nazvao je po njemu Parkinsonovu bolest poznati francuski patolog i neurolog Jean-Martin Charcot.

Zbog napora u istraživanju novih lijekova protiv Parkinsonove bolesti, poznati glumac Michael J. Fox, koji i sam boluje od nje, proglašen je u Švedskoj počasnim doktorom, a naslov je primio u New Yorku 8. ožujka 2010. godine. U cijenjenom institutu Karolinska, koji je odgovoran za izbor dobitnika Nobelove nagrade na području medicine, ističu da je njegova zaklada „Michael J. Fox Foundation for Parkinson's Research“ od 2000. do danas donirala više od 175 milijuna dolara za istraživanja usmjerena na pronalaženje novih lijekova za Parkinsonovu bolest.

Incidencija i prevalencija Parkinsonove bolesti u korelaciji su sa povećanjem starosti populacije i javlja se u 1% populacije starije od 60 godina. Češće obolijevaju muškarci, nego žene. U svijetu od Parkinsonove bolesti boluje 6,6 milijuna ljudi, a do 2040. godine taj broj bi se mogao udvostručiti. Procjenjuje se godišnje oko 100 000 novooboljelih i u Europi i u SAD. U Hrvatskoj se procjenjuje da od Parkinsonove bolesti boluje 10 000 do 12 000 osoba, a u Zagrebu 6000 do 7000.

Nastanak Parkinsonove bolesti posljedica je izrazitog nedostatka neurotransmitera dopamina u dijelu mozga koji je zadužen za kontrolu voljnih pokreta i početak neke motoričke radnje. Za postavljanje dijagnoze potrebno je uzeti temeljitu anamnezu bolesnika, odrediti opći i neurološki status te ako je potrebno, učiniti test levodopom. Za potvrdu dijagnoze potrebno je prisustvo barem 2 od 3 glavna simpotoma Parkinsonove bolesti: tremor (drhtanje), rigor (ukočenost mišića ruku, nogu i vrata) i bradikinezija (usporenje pokreta). Simptomi uključuju sporost u izvođenju pokreta, gubitak u ritmu i spontanoj motorici, povećanje tonusa mišića ili ukočenost i ritmično podrhtavanje određenih dijelova tijela. Kod bolesnika je karakterističan polupognuti stav cijelog tijela sa nogama savijenim u koljenima i rukama savijenim u laktovima.

Često je prisutna depresija, demencija, smetnje sna, mokrenja i stolice. Javljaju se promjene u rukopisu (mikrografija –veličina slova se smanjuje tijekom pisanja) i govoru (usporeno započinjanje, tiho, monotono, nerazumljivo pričanje). Brzina napredovanja same bolesti razlikuje se od bolesnika do bolesnika. U nekih od njih, čak i dulje vrijeme, bolest ne utječe na sposobnost obavljanja svakodnevnih aktivnosti. Važno je na vrijeme otkriti bolest te je učinkovito liječiti. Ljudi sa Parkinsonovom bolesti također mogu patiti od bilo kojeg sa duge liste sekundarnih simptoma. Oni uključuju depresiju, poremećaj u spavanju, vrtoglavicu, konstipacija (zatvor), demenciju, te probleme sa govorom, disanjem, gutanjem i seksualnom funkcijom. Ponovno, važno je uočiti da različiti pacijenti imaju različite simptome.

Potreban je detaljan neurološki pregled i obrada kako bi se postavila dijagnoza bolesti. Za postavljanje dijagnoze potrebno je uzeti temeljitu anamnezu bolesnika, odrediti opći i neurološki status bolesnika te, ukoliko je potrebno, učiniti test levodopom. Dijagnoza se temelji na uočenom prisustvu barem dva od tri glavna simptoma bolesti u kliničkoj slici.

Mnoge su poznate osobe tijekom svog života oboljele od Parkinsonove bolesti: američki predsjednik Harry Truman, kineski Mao Tse Tung, kubanski Fidel Castro, bivši ministar vanjskih poslova Austrije Alois Mock, najpoznatiji svjetski boksač Muhammad Ali, američka glumica Katharine Hepburn, country pjevač Johnny Cash, španjolski slikar Salvador Dali, američki glumac Michael J. Fox, koji je obolio već u svojoj tridesetoj godini života te pokojni Papa Ivan Pavao II.

Holistički pristup liječenju

Helth Guidance  preporuča unošenje visoke dnevne doze vitamina E, točnije, 800-3000 internacionalnih jedinica dnevno. Vitamin E usporava napredovanje bolesti, no još uvijek su u tijeku znanstvene studije o korisnosti vitamina E i njegovom utjecaju na PB, tako da ćemo morati pričekati neko vrijeme da bi dobili potpuna izvješća.

E Med osim vitamina E, navodi kako bi oboljeli od PB-a obavezno trebali uzimati velike količine vitamina C da bi ojačali tijelo, povećali zdravlje stanica i ojačali imunološki sustav. Najvažnije od svega jest to da je vitamin C  jedan od najjačih antioksidansa (vitamin C se jednostavno ekstrahira iz tijela uz pomoć stolice u trenutku kada se s njim predoziramo, točnije, naša tijela će apsorbirati askorbinsku kiselinu sve do trenutka dok ne dobijemo dijareju. Ne možemo reći o kolikoj se dozi radi, no obična dnevna doza vitamina C koju naša tijela mogu primiti je između 10-30 grama. Preporučamo kupovinu čiste askorbinske kiseline u prahu koju možete dodavati sokovima ili vodi, no važno je da je ne dodajemo u vruće napitke jer toplina uništava vitamin C.).

Isti izvor preporuča i uzimanje koenzima Q10 (CoQ10) koji sprječava stanično starenje.

About.com je objavila detaljizirani tekst u kojemu objašnjava zašto je Q10 važan za oboljele od PB-a. Rezultati prvog mnogostrukog kliničkog ispitivanja s Q10 su pokazali kako ovaj koenzim usporava napredak bolesti, naročito kod pacijenata u ranoj fazi bolesti.

Dr  Clifford Shults sa Sveučilišta Kalifornije u San Diegu, je na uzorku od 80 pacijenata koji boluju od PB-a u 10 medicinskih centara širom SAD-a dokazala kako je Q10 siguran za korištenje, te da uvelike usporava neuro-fizičku i neuro-funkcionalnu degradaciju. Studija je objavljena  u žurnalu Archives of Neurology.

Ginko Bilboa jedan od prirodnih lijekova za PB. Ekstrakt Ginko Biloba prirodno omogućava urednu količinu dopamina. 40 miligrama ove biljke, koji se uzimaju za vrijeme ručka ili večere, će uvelike pomoći PB pacijentima koji  će ujedno dobiti i dozu jakog antioksidansa koji će pomoći u povećanju i funkcionalnosti memorije i pažnje. Ekstrakti Ginko Bilboe imaju snažne efekte na oporavak moždanih i živčanih stanica. Studija iz 2004. godine je pokazala kako ova biljka ima pozitivan neurološki efekt, te da smanjuje bihevioralne deficite u šert različitih vrsta hidroksi-dopaminskih lezija koje su inducirane štakorima, što uvelike odgovara stanju bolesnika koji imaju PB.

Riblje ulje je jedan od najvažnijih prirodnih lijekova za PB. 500-1000 miligrama na dan će uvelike pomoći pacijentima oboljelima od PB-a. Omega 3 masnoće povećavaju zdravlje mozga i omogućavaju stvaranje i održavanje zdravih moždanih stanica i živaca.

Depresije su jedan od najvećih problema kod pacijenata s PB-om. Omega-3 značajno popravlja stanje pacijenata. U studiji, koju je 2008. godine napravila Laboratório de Neurofisiologia, Departamento de Fisiologia, Universidade Federal do Paraná u Brazilu, je pokazano kako pacijenti s PB-jem mogu u potpunosti zamijeniti uzimanje antidepresiva s Omegom-3, te da efekti depresije bivaju uglavnom anulirani s uzimanjem ribljeg ulja. D.Stern

Udruga Parkinson i mi  Svjetski dan Parkinsonove bolesti uz prisutnost mnogih osoba iz
političkog i javnog života, obilježiti će 11. travnja na Cvjetnom trgu u Zagrebu, od 11 do 13 sati podjelom crvenih tulipana kao simbola borbe protiv Parkinsonove bolesti, informativnih materijala te promotivnih majica i lopti sa znakom Udruge, kupnjom kojih građani mogu donirati sredstva.

Od 13.30 do 15.00 sati u Kinu Grič će organizirati tribinu o Parkinsonovoj bolesti s predavanjima:
- prim. dr. sc. Vladimira Vuletić "Sigurnost oboljelih od Parkinsonove bolesti"
- Marija Miletić,mag.physioth."Prevencija padova"
- dr. Anton Glasnović "Poremećaj spavanja kod oboljelih od Parkinsonove bolesti"
- dr.sc. Ana Havelka Meštrović "Psihološki aspekti Parkinsonove bolesti"


Izvori:

http://www.healthguidance.org/entry/4658/1/Home-Remedies-for-Parkinsons-Disease.html
https://www.verywell.com/holistic-health-basics-4014486