Ako istodobno konzumirate dvije namirnice s visokim sadržajem bjelančevina, kao što su meso i mlijeko, probavni sokovi, namijenjeni razgradnji mlijeka, mogu zaustaviti probavu mesa. Bjelančevine iz obiju namirnica stoga se neće potpuno probaviti i doći će do jake kiselosti.

Kombiniranje teških bjelančevina (iz mesa) i sočnog povrća, koje ne sadrži puno škroba, stvara samo blagu kiselost. Ista kombinacija može uzrokovati i blagu lužnatost, ako konzumiramo obrok od jedne desetine teških bjelančevina i devet desetina povrća. Masnoća u mesu smanjuje učinkovitost želučanih sokova i do 50 posto. Uz to obavija djeliće hrane tankim slojem zbog čega se uopće ne probave – kako biste to izbjegli, skupa s masnom hranom konzumirajte puno svježeg, sirovog, zelenog povrća.

Meso i ribu ne konzumirajte skupa s hranom koja sadrži škrob (kruh), jer takva kombinacija uzrokuje jaku kiselost. Također izbjegavajte obroke od dvije vrste namirnica s visokim sadržajem bjelančevina, kao na primjer odrezak i jastoga ili divljač i piletinu. Lako probavljive bjelančevinaste namirnice, kao što su skuta i jogurt, odlični su u kombinaciji s voćem (nastaje blaga lužnatost). Neke druge lako probavljive bjelančevinaste namirnice, kao što su orašasti plodovi i tofu, dobro se slažu s povrćem koje ne sadrži škrob (dolazi do blage lužnatosti). Ako pripremite obrok s desetinom lako probavljive bjelančevinaste hrane i devet desetina povrća, nastat će umjerena lužnatost.

Kombinacija graha i žitarica predstavlja savršeno lagan bjelančevinast obrok koji stvara blagu kiselost.

Mlijeko

Enzimi pepsin i renin u želucu uzrokuju koagulaciju mliječnih bjelančevina. Poteškoće nastaju ako istodobno konzumirate i druge namirnice, kao što su žitarice, pahuljice ili škrobne namirnice jer se mlijeko pritom ne probavlja. Koagulirane mliječne bjelančevine slijepe se s ostalom hranom i sprječavaju dodir sa želučanim sokovima. Cjelokupni sadržaj želuca potom počne gnjiljeti, zbog čega se razvija kiselost.

Kako jesti

Jedite samo onda kad ste gladni. Pripremajte jednostavne obroke – dovoljne su tri ili četiri vrste namirnica. Neka hrana koju konzumirate bude na sobnoj temperaturi.

Sočnu hranu pojedite prije suše hrane. Sirovu hranu jedite prije kuhane hrane. Ljeti konzumirajte više sirove hrane. Izbjegavajte prerađenu hranu i zaslađivače (bijeli kruh, bijelu rižu, bijeli šećer, itd.) Hranu u ustima prožvačite 25 do 50 puta. U slini je prisutan enzim ptijalin koji stvara lužnati okoliš. Između pojedinih obroka dnevno popijte šest do osam čaša vode.

Ne jedite kad ste umorni, nervozni, ljuti, kad vam je vruće ili hladno, kad osjećate bolove, kad ste emotivno uznemireni ili imate visoku temperaturu. U prehrani bismo se uvijek trebali držati osnovnog načela, po kojem se nikad ne smijemo najesti do sita. Naviknite se ustati od stola još pomalo gladni.

Naime, stara poslovica kaže da si grobove kopamo zubima.

Iz knjige Dr.Theodore A.Baroody – Alkalizirajte ili umrite