Bogojavljanje ili Sv. Tri kralja povijesno je stariji blagdan od Božića, a nastao je na početku 3. stoljeća. Izvorno je nazvan Epiphania, a znači očitovanje Boga, stoga Bogojavljanje. Kršćani Zapada će preuzeti ovaj blagdan u 4. st. 

Osnovno je značenje blagdana: Bog je došao spasiti sve ljude i sve narode, što osobito simboliziraju tri mudraca s Istoka, pa se ovaj blagdan kršćanski prvo nazvao Sveta tri kralja.



Sveta tri kralja ili sveti magi su u kršćanskoj tradiciji kraljevi ili mudraci, koji su se, prema evanđelju, došli pokloniti Isusu nakon rođenja. Često se zovu Baltazar, Melkior i Gašpar iako se u Bibliji se ne navode imena. Prema Evanđelju po Mateju, došli su „s istoka” (Partsko Carstvo) u Jeruzalem, da se poklone Isusu. Pratili su betlehemsku zvijezdu. U Jeruzalemu, primio ih je kralj Herod, koji ih je želio prevariti, s ciljem da mu kažu, gdje se Isus rodio, tako da ga može ubiti.

Kada su pronašli Isusa, darovali su mu tri dara: tamjan (kao Bogu), zlato (kao kralju) i plemenitu mast, smirnu (kao čovjeku). Potom im Bog zapovijedi da se ne vraćaju Herodu i vrate se drugim putem u svoju zemlju. Tri kralja su predstavnici poganskih naroda, koje je Bog pozvao u svoje kraljevstvo, time što im je javio rođenje Spasitelja.

Po tradiciji, poslije smrti triju kraljeva njihove su relikvije odnesene u Carigrad, nakon što ih je pronašla sv. Jelena Križarica, a odande su kasnije otišle u Milano i napokon u Köln u najljepšu njemačku katedralu, gdje su i danas. Melkior je zaštitnik putnika i Svjetskog dana mladih, a Baltazar oboljelih od epilepsije.

Pravoslavni običaji za Badnjak

Danas kršćani, koji Božić slave po julijanskom kalendaru, obilježavaju Badnjak. Vjernici će se okupiti u crkvama na bogoslužjima na kojem će biti posvećeni badnjaci. Sutra (na pravoslavni Božić), prije svitanja, zazvonit će zvona na pravoslavnim crkvama, objavljujući rođenje Sina Božjeg.


Službama bdijenja i paljenjem badnjaka najavljuje se rođenje Spasitelja čiji se dolazak na svijet slavi kao početak novog vremena i kao najradosniji događaj za kršćanstvo.

U pravoslavne domove se na taj dan unosi badnjak, kome je Crkva dala poseban smisao. Na taj dan ujutro najstariji muški ukućanin usiječe hrastovo ili cerovo drvo - badnjak, koji treba odsjeći sa tri udarca tako da padne na istok. Badnjak predstavlja simbol drveta koje su, kako kaže predanje, pastiri donijeli Josipu i Mariji da nalože vatru i zagriju pećinu u kojoj je rođen Isus.

Badnjak gori do Božića kada se objavljuje radost Hristovog Rođenja. Dogorijevanje badnjaka je simbol rastanka sa starim vjerovanjima i prihvaćanje nove svjetlosti koja dolazi sa vjerom u Isusa Krista. Svi običaji imaju smisao kršćanskog zajedništva, pa se smatra da se ljudi okupljeni oko badnjaka zagrijavaju ljubavlju i slogom, a njegovu svjetlost unose u mrak neznanja i praznovjerja.

Najviše narodnih običaja kod Srba vezuje se za Badnji dan i Božić kojima se dočarava događaj rođenja u Vitlejemu (Betlehemu). Uoči Božića slamom se posipa pod i domovi se pretvaraju u Vitlejemsku pećinu u kojoj je rođen  Isus koji je povijen u slamu i kojem su se najprije poklonili pastiri. U seoskim kućama slama leži i po tri dana dok se u gradovima u domove unosi svežanj slame koja se postavlja uz badnjak.

Postoji običaj da se kuće posipaju žitom i niz drugih rituala kojima se daje hrišćanski smisao jer je Hristos došao da ljude zbliži i nahrani i napoji svojom naukom i ljubavlju. Na Badnji dan se peče božićna pečenica, pripremljena prethodnog dana, na Tucindan. U pravoslavnim kućama Badnja večer je obiteljski praznik kada se ukućani okupljaju oko postne trpeze - ribe, suhih šljiva, oraha...

Svim našim Ladies& Gents, koji su pravoslavni vjernici, čestitamo sutrašnji Božić:
MIR BOŽJI, HRISTOS SE RODI!

Neka srca ispunjena ljubavlju izgrađuju svaki dom i skladne uzajamne odnose unutar obitelji.

A katolicima -dosta se plandovali, primite se posla!


Vaši Ladylikeovci