Veliki razlog zbog kojega roditeljstvo, pa čak i samo brak, pogađaju žene kada se radi o plaćama, jeste podjela kućanskog rada koja je još uvijek neravnopravna, čak i kada oba supružnika imaju posao s punim radnim vremenom. Ovo posebno vrijedi za visokoobrazovane žene s dobro plaćenim poslovima: majčinstvo šteti njihovoj karijeri.

Ova istraživanja pokazuju da čak i udane žene bez djece zarađuju manje, budući da će žene češće odustati od poslovnih mogućnosti zbog selidbe ili zbog podrške suprugovoj karijeri. Udane žene također često izabiru manje intenzivne karijere/poslove kako bi se pripremile za djecu, ili im poslodavci ne daju više odgovornosti jer pretpostavljaju da će uskoro imati djecu i otići na porodiljni dopust.

"Dok se jedna osoba fokusira na karijeru, druga obavlja lavovski posao kod kuće", kaže Sari Kerr, ekonomistkinja na Wellesley College, autorica ova dva istraživanja. Jedno istraživanje bit će objavljeno ovoga mjeseca u American Economic Review; drugo istraživanje je već objavio Nacionalni ured za ekonomska istraživanja (National Bureau of Economic Research). Ostali/e istraživači/ce su Claudia Goldin s Harvarda, Claudia Olivetti s bostonskog koledža i Erling Barth iz Instituta za društvena istraživanje u Oslu.

"Logično je da parovi odluče da osoba koja zarađuje manje, a obično je to žena, obavlja više kućanskih poslova i više se brine za djecu", kaže Kerr. No, tu je, u prvom redu, pitanje - zašto žene zarađuju manje. "To učvršćuje platni jaz na tržištu rada, i zarobljene smo u tom krugu".

Neke žene rade manje nakon što rode, no za mnoge to nije slučaj, a poslodavci ih ipak plaćaju manje, čini se zato što pretpostavljaju da će biti manje posvećene poslu, pokazalo je istraživanje.

Čak i kada majke smanje radno vrijeme, nisu proporcionalno manje plaćene. Kada se njihova plaća izračuna na temelju radnih sati, još uvijek su plaćene manje nego muškarci za isti broj radnih sati, pokazalo je prošlo istraživanje Claudie Goldin. Poslodavci, posebno kada su u pitanju poslovi koji zahtijevaju fakultetsko obrazovanje, plaćaju ljude disproporcionalno više za prekovremeni rad, a disproporcionalno manje za fleksibilno radno vrijeme.

Kako bi se postigla veća ravnopravnost u plaćama, društveni znanstvenici kažu da – osim izbjegavanja braka i majčinstva – treba mijenjati radna mjesta i javne politike koje se primjenjuju i na muškarce i na žene. Primjeri za to bi bile kompanije koje ne daju prioritet prekovremenom radu te vlada koja osigurava subvencioniranu skrb za djecu i umjereno dug roditeljski dopust.

Prema podacima, kaže Kerr, fakultetski obrazovane žene u dobi od 25 godina zarađuju oko 90 posto zarade muškaraca, a u dobi od 45 godina oko 55 posto.

Novo istraživanje, koje je obuhvatilo veću grupu ljudi, otkrilo je kako se između 25. i 45. godine rodni platni jaz za visokoobrazovae, koji počinje skoro od nule, povećava do 55 posto. Za one bez diplome, povećava se do 28 posto.

Velik dio toga se događa u ranim fazama karijere, kada žene rađaju i podižu malu djecu. Članak u American Economic Review, koji obuhvaća ljudi rođene oko 1970. godine, pokazuje kako se gotovo cjelokupni jaz u plaćama za žene s diplomom događa između 26. i 33. godine.

Istraživači/ce su koristili/e demografske podatke iz popisa stanovništva 2000. godine i povijesti rada od 1995. do 2008. godine iz programa Longitudinal Employer-Household Dynamics (Longitudalna dinamika poslodavac-kućanstvo) Zavoda za statistiku (Census Bureau) koji obuhvaća tvrtke u privatnom sektoru. Ta dva skupa podataka se rijetko kombiniraju, a istraživačima/cama je to omogućilo da povežu radne povijesti ljudi s demografskim podacima kao što su dob, obrazovanje, bračni status i roditeljstvo.

Platni jaz je veći za visokoobrazovane jer su njihove plaće veće, a muškarci dominiraju kada se radi o najbolje plaćenim poslovima. Također, ti poslovi više vrednuju prekovremeno, nefleksibilno radno vrijeme.

Ljudi bez fakultetskih diploma započinju s nešto povećanim platnim jazom, no on se smanjuje tijekom njihovih karijera. Jedan od razloga je to što manje obrazovani muškarci imaju manje mogućnosti za dobro plaćene poslove nego prije. "To nije zato što manje obrazovane žene zarađuju dobro, već zato što manje obrazovani muškarci ne zarađuju dobro", kaže Kerr.

Ekonomisti/kinje kažu da 27 % cjelokupnog platnog jaza proizlazi iz toga što muškarci mnogo češće prelaze na bolje plaćene poslove. Kada udane žene napuste posao, manja je vjerojatnost da će u budućnosti zarađivati više. Prethodno istraživanje je otkrilo kako je mnogo vjerojatnije da se neće ponovno zaposliti; mogu se preseliti zbog suprugovog posla ili napustiti posao kako bi se bavile djecom.

No, velika većina platnog jaza – 73 % – proizlazi iz toga što žene ne dobivaju povišice i unapređenja u istoj mjeri kao muškarci. Izgleda da se radni staž i iskustvo mnogo više isplate muškarcima nego ženama.

"Na svim mogućim frontama, žene izvlače deblji kraj", kaže Kerr. "Bez obzira mijenjaju li posao ili se nastoje držati istog poslodavca, zauzvrat uvijek dobiju manje nego muškarci".

Prosječni visokoobrazovani muškarac, primjerice, poveća svoje prihode do 77 posto u dobi između 25 i 45 godina, dok za žene to povećanje iznosi do 31 posto. Prihodi niže obrazovanih muškaraca povećavaju se brže nego prihodi žena istog statusa u prvom desetljeću njihovih karijera, no žene ih dostižu do 45. godine.

Međutim, čak i žene koje "dostignu" platni jaz plaćaju dugoročnu cijenu, jer putem su izgubile znatnu količinu prihoda – u plaćama, povišicama i mirovinama. 

 Claire Cain Miller -New York Times

Prevela i prilagodila: Sanja Kovačević